poremecaji tecnosti.jpg

poremećaji tečnosti govora

logo-simple.png

mucanje

„Tradicionalno, mucanje je smatrano poremećajem u kojemu su ritam ili tečnost govora narušeni prekidima ili blokadama. Ipak, ne može se poreći da ono što prepoznajemo kao mucanje, ponekad nije karakterizirano samo prekidima koji narušavaju tečnost, već  je karakterizirano i promjenama u brzini, visini, glasnoći, intonacijskim obrascima, artikulaciji, facijalnoj ekspresiji i promjenama položaja tijela govornika.“ (Bloodstein, 2008). 

 

Neki autori razlikuju mucajuće netečnosti (ponavljanje glasova ili slogova, ponavljanje jednosložnih riječi, produžavanje glasova, pauze unutar riječi, umetanja unutar riječi, prisutna napetost tijekom izgovora riječi) od normalnih ili uobičajenih netečnosti (revizije, umetanja između riječi, ponavljanje višesložnih riječi). (prema Bloodstein, 2008). 

mogući uzroci mucanja  (prema Guitar 2006.; Galić-Jušić,2001.) 

1. Osobe koje mucaju imaju nasljednu predispoziciju. 

2. Razvojni čimbenici u kombinaciji s genetskom predispozicijom, pridonose njegovom nastajanju. Tijekom predškolskog razdoblja djetetov jezično-govorni razvoj utječe na pojavu normalnih netečnosti. U tom razdoblju dijete usvaja veliki broj riječi i koristi sve složenije jezične strukture. Dijete se treba uklopiti u govornu okolinu koja govori brzo ili koristi složene jezične strukture. Pri pokušaju oblikovanja vlastitih ideja može doći do pojave normalnih netečnosti jer se dijete ne može prisjetiti određene riječi, dvoumi se koju riječ upotrijebiti, nije sigurno u izgovor, potrebno mu je više vremena za odgovor i slično. U nekim slučajevima, dijete ideju može dobro jezično oblikovati, ali ju ne može tečno proizvesti zbog nedovoljno razvijenog govorno motoričkog sustava (dijete može biti jezično napredno, ali njegove artikulacijske vještine mogu biti još nedovoljno razvijene). Jezično-govorni razvoj se događa u razdoblju velikih psihičkih promjena za dijete i to može dovesti dijete u stanje stresa koji može pridonijeti nastanku netečnosti. Razvoj govora događa se u istom razdoblju kad i razvoj motoričkih vještina pa zbog istovremenog sazrijevanja, moždani kapaciteti mogu biti preplavljeni, te jedna vještina privremeno može biti malo u zaostatku. Djeca koja su karakterno osjetljivija ili sklonija perfekcionizmu, netečnosti mogu doživjeti puno negativnije od djece koja to nisu. 

3. Okolinski čimbenici - Johnson nastanak mucanja vidi kao posljedicu pretjerane roditeljske reakcije na djetetove normalne netečnosti. Roditelj tako uspostavljajući dijagnozu mucanja, za djetetove normalne netečnosti koje se javljaju kod većine predškolske djece u periodu razvoja govora, potiču razvoj pravog mucanja (prema Galić-Jušić,2001.). Ponašanje roditelja neće dovesti do pojave mucanja, ako djeca nemaju genetsku predispoziciju, ali ako ju imaju, roditeljska težnja ka perfekcionizmu može potaknuti nastanak mucanja. Nastanku mucanja može doprinijeti ako se roditelji obraćaju djetetu složenim jezikom, a dijete još nije na toj razini ili ako govore prebrzo, ako su nestrpljivi u čekanju odgovora, ako često prekidaju ili ispravljaju dijete isl. Kod djeteta se može pojačati netečnost u govoru zbog raznih stresnih situacija kao što su preseljenje, svađe roditelja ili bilo kakve iznenadne promjene u djetetovoj okolini. (prema Guitar, 2006)  

brzopletost

“Brzopletost je poremećaj tečnosti govora pri čemu se dijelovi konverzacije osobe s brzopletošću doimaju  prebrzima, neregularnima ili oboje. Uz dijelove brzog i/ili neregularnog govora treba još biti prisutan jedan ili više navedenih simptoma: a) pretjerane “normalne” netečnosti, b) krivo izgovoreni ili izostavljeni slogovi i/ili c) neuobičajene (abnormalne) pauze, naglasci slogova ili neuobičajeni govorni ritam.” (St. Louis & Schulte, 2010.)

 

 uži simptomi brzopletosti: 

  • Pretjerane “tipične” netečnosti 

  • Nedostatak ili neuobičajene stanke 

  • Pretjerana koartikulacija (propadanje ili izostavljanje glasova ili slogova) 

  • Neobično brz govor 

  • Neregularna govorna brzina 

često prisutni dodatni poremećaji:

  • Neadekvatna svjesnost reakcije slušatelja 

  • Teškoće u učenju 

  • Teškoće auditivnog procesiranja 

  • Pomanjkanje svjesnosti vlastitog govora (monitoring) 

  • Teškoće stajanja u mjestu 

  • Siromašno jezično planiranje 

  • Neorganizirani jezik 

  • Razvojni jezični poremećaji 

  • Mucanje 

  • Govorno motorna nekoordinacija 

  • ADHD 

  • Impulzivnost 

  • Poremećaj artikulacije 

  • Pragmatički poremećaj 

  • Apraksija 

 

Literatura: 

- Bloodstein, O., & Ratner, N. B. (2008). A handbook on stuttering, 6th ed. Clifton Park, NY: Delmar  

- Galić-Jušić, I. (2001). Što učiniti s mucanjem: Cjelovit pristup govoru i psihi, Ostvarenje 

- Guitar, B., (2006) An integrated Approach to It's Nature and Treatment, 3rd ed, Lippincot Williams & Wilkins, Philadelphia, PA 19106 

- St. Louis,K.O. Schulte,K. (in press). Defining cluttering: The lowest common denominator. In D. Ward & K.S. Scott (Eds.) Cluttering: 

  Research, intervention, education. East Saussex, UK: Psychology Press.